Inžinjerska oficirska škola

  • Iz zbirke

Inžinjerska oficirska škola

Za nas ova fotografija zorno prikazuje na koje se sve načine može koristiti fotografska građa, odnosno što jedna fotografija može predstavljati kao povijesni izvor.

28/10/2022

Autor: Davor Konjikušić

Prilikom istraživanja i prikupljanja građe pronašli smo i ovu rijetku snimku dimenzija 5,5 x 8,5 centimetara. Daljnjim istraživanje uspjeli smo saznati da je fotografija snimljena u Pančevu u veljači 1945. godine. 

Za nas ova fotografija zorno prikazuje na koje se sve načine može koristiti fotografska građa, odnosno što jedna fotografija može predstavljati kao povijesni izvor. Njena atribucija i utvrđivanje konteksta na ovom primjeru jasno pokazuje koje su javne politike, još za vrijeme rata, provođene na oslobođenom teritoriju. 

Ova fotografija snimljena prije više od šezdeset godina prikazuje prvu klasu Inžinjerske oficirske škole koja je oformljena odlukom Vrhovnog štaba NOV-a i koja je s radom započela u studenom 1944. Na fotografiji je Željezničko odjeljenje koje se obučavalo za popravak mostova, željezničke infrastrukture i organizaciju transporta.

 

Naglim razvojem vojne snage NOV-a, osobito jer se s gerilskog prešlo na frontovsko ratovanje, zahtijevalo je da se čim prije obuči časnički kadar za moderne načine ratovanja. Stoga je uspostava institucija bila jedan od ključnih zadataka vlasti na oslobođenom teritoriju. 

Kao polaznici oficirske birani su kandidati koji su došli direktno s položaja. Radilo se o borcima koji su kroz prethodne borbe pokazali hrabrost i liderske osobine. Sama nastava održavala se u teškim uvjetima, a pojedinci su s fronta opravdano i zakasnili na nastavu. Prilikom obrade materijala naišli smo na zapise da su među prvim polaznicima bili Stjepan Pulig iz Hrvatskog Zagorja, Vicko Pejović iz Trogira, Zubić iz Slavonije, Miloš Jovetić i Josip Dasović iz Like, Cerović iz Crne Gore, Matana iz Dalmacije, Jovičić iz Zvornika, Aleksandar Novaković iz Beograda, Gašpar Đulaj i Szabo Mađar iz Vojvodine, Tihomir Petrović iz Kragujevca, Nikola Savić iz Kraljeva, Nikola Jovanović iz Šumadije, izvjesni Lenac i Kezele iz Gorskog Kotara, Tomšič iz Slovenije i Beljac s Kosova.

 

Sama škola imala je tri zasebna odjeljenja, pionirsko, minersko i željezničko, a nastava je trajala 10 sati dnevno kroz pet mjeseci. Komandant škole bio je Božo Kalember.